Pandemija COVID-19 donijela je mnoge promjene u način života, a među najznačajnijim posljedicama bila je povećana anksioznost među mladima. Mladi su se našli usred situacije koja je bila izvan njihove kontrole, a to je stvorilo val nesigurnosti i stresa koji je mnogima teško podnijeti. Pogledajmo nekoliko ključnih razloga zašto su mladi tijekom pandemije postali posebno osjetljivi na anksioznost.
Povećana nesigurnost i neizvjesnost
Jedan od najvažnijih faktora koji su doprinijeli povećanju anksioznosti jest osjećaj nesigurnosti. Kada su se škole zatvorile, a ono što je nekad bio normalan ritam života naglo prekinuto, mnogi su mladi osjetili tjeskobu zbog toga što ne znaju što ih čeka. Hoće li se moći vratiti u školu, kakve će posljedice imati na njihovo obrazovanje i karijeru? Ova neizvjesnost, uz dodatak straha od bolesti, stvorila je savršenu oluju za razvoj anksioznosti.
Primjerice, mnogi studenti su doživjeli gubitak redovitih socijalnih interakcija. U tom razdoblju, virtualne nastave nisu mogle zamijeniti fizičku prisutnost prijatelja i učitelja. Za njih, osjećaj izolacije postao je osjetno jači. Osobe koje se inače oslanjaju na društvenu potporu našle su se odjednom same, povećavajući pritom osjećaj tjeskobe i panike.
Financijski pritisci i strah od budućnosti
Financijska nesigurnost također je odigrala ključnu ulogu u povećanju anksioznosti. Mnogi mladi ljudi koji su radili povremene poslove i oslanjali se na to da zarade za svoje troškove, izgubili su te poslove zbog restrikcija. Gubitak financijske stabilnosti dodatno je zakomplicirao već tešku situaciju. Strah od neizvjesne budućnosti i nemogućnost planiranja svog života ili obrazovanja postali su glavne brige, a to je naravno dodatno stvorilo naraslu anksioznost.
Nekoliko mladih ljudi ispričalo je kako su se osjećali bespomoćno kada su shvatili da ne mogu ostvariti svoje snove o fakultetu ili radu, jer im okolnosti jednostavno to nisu dopuštale. Ovi stvarni životni izazovi dodatno su otežali njihovu svakodnevicu, stvarajući spiralu tjeskobe koja je bila teško razbiti.
Utjecaj medija i društvenih mreža
Društvene mreže i vijesti postali su još jedan izvor tjeskobe tijekom pandemije. Mnogi mladi ljudi provodili su sate skrolajući kroz vijesti o virusu, mjerama zaštite i katastrofalnim posljedicama. Umjesto da budu informirani, često su se osjećali preopterećeno svim negativnim sadržajem. Poruke o smrtnosti, zatvorima i financijskim krizama stigle su direktno u njihove domove putem pametnih telefona, stvarajući osjećaj panike.
Dodatno, usporedba sa “savršenim životima” koje prikazuju influenceri na društvenim mrežama otežala je prihvaćanje stvarnosti. Mnogi su se osjećali kao da su zakazali, jer su im drugi prikazivali bezbrižne trenutke, dok su oni sami prolazili kroz teške mentalne borbe. Zbog toga je važno mladima pomoći da shvate kako su društvene mreže često nerealna slika života, a istovremeno ih poticati na razgovor o svojim osjećajima s bliskim osobama.
Samopomoć i strategije za prevladavanje anksioznosti
Mnogi mladi danas traže načine kako se nositi s ovim osjećajima anksioznosti. Jedna od osnovnih strategija je uspostavljanje dnevne rutine. Iako se čini banalnim, planiranje vremena za aktivnosti koje volite može značajno poboljšati raspoloženje i smanjiti stres. Bilo da se radi o čitanju, vježbanju ili kuhanju, držanje rutine može donijeti osjećaj stabilnosti.
Druga važna strategija je razgovor sa nekim kome vjerujete. Glavno je da se o svojim osjećajima ne ustručavate razgovarati, bilo s prijateljima, obitelji ili stručnom osobom. Često je olakšanje samo u tome da podijelite što vas muči. Razgovor može donijeti novu perspektivu i pokazati vam da niste sami u svojim borbama.
Život nije uvijek lak, ali postoje alati i strategije koje mogu pomoći u prevladavanju izazova. Podrška, razumijevanje i spremnost na suočavanje s vlastitim osjećajima ključni su u ovom procesu, a uz malo truda i promjene perspektive, mladi mogu pronaći način kako se nositi s anksioznošću i nastaviti kretati prema naprijed.