U svijetu u kojem se svakodnevno suočavamo s brojnim izazovima, mentalno zdravlje postaje sve važnija tema, posebice među mladima. Porast samoubilačkih misli među adolescenima i mladim odraslima alarmantan je fenomen koji zahtijeva pažnju. Iako su brojni uzroci psiholoških problema složeni i međusobno povezani, važno je razumjeti koje specifične okolnosti doprinose ovom problemu.
Socijalni pritisak i očekivanja
Mnogi mladi ljudi osjećaju ogroman pritisak da ispune određena očekivanja, bilo od strane roditelja, vršnjaka ili društva. Danas se od njih često očekuje da budu savršeni studenti, sportaši, prijatelji i članovi zajednice. Kada se ti standardi ne ispunjavaju, neki mladići mogu se osjećati bespomoćno, razočarano ili čak nepoželjno. U takvim situacijama, samoubilačke misli mogu postati izlaz iz emocionalne boli.
Primjerice, Marko je 17-godišnji dječak koji je oduvijek bio najbolji student u razredu. Međutim, kada je došao trenutak polaganja mature, stres je postao neizdrživ. Osjećajući se pod pritiskom obitelji i učitelja, počeo se izolirati od prijatelja i razviti osjećaj besmisla. Ovaj primjer ukazuje na to kako društvene norme i očekivanja mogu dovesti do ozbiljnih psiholoških problema.
Utjecaj digitalne sredine
Svi smo svjesni posljedicâ koje tehnologija može imati na naš svakodnevni život. Međutim, utjecaj društvenih mreža posebno je značajan. Mnogi mladi ljudi provode sate gledajući savršene živote svojih vršnjaka na Instagramu ili TikToku, što može stvoriti osjećaj manje vrijednosti. Kada se uspoređuju s nerealnim standardima, mladi mogu razviti osjećaj depresije i anksioznosti, što može dovesti do samoubilačkih misli.
Lisa, 19-godišnjakinja, često je provodila vrijeme pregledavajući objave svojih prijatelja. Vidjela je savršene odmore, veze i uspjehe, a osjećala se kao da nije ni blizu tih standarda. Nakon nekoliko mjeseci osjećaja neadekvatnosti, počela je razmišljati o samoubojstvu kao način bijega od svojih unutarnjih borbi. Važno je naglasiti da bi u takvim trenucima razgovor s nekim kome vjerujemo mogao biti ključan korak kako bi se pronašao izlaz iz tih negativnih misli.
Psihičko zdravlje i emocionalna inteligencija
Mnogi mladi ljudi nisu naučili kako se nositi s teškim emocijama. S obzirom na to da roditelji i društvo često izbjegavaju otvoreno razgovarati o mentalnom zdravlju, mladi često ne razumiju važnost emocionalne inteligencije. Bez alata za suočavanje s ansioznošću, depresijom ili stresom, poremećaji mentalnog zdravlja mogu se pogoršati.
Milan, 20-godišnjak, suočavao se s prvim simptomima depresije, no nije znao kako ih prepoznati ili izraziti. Čak i nakon što je postao svjestan svojih emocionalnih problema, osjećao je sram zbog toga, a nije znao koga pitati za pomoć. Razgovor sa stručnjakom ili prijateljem mogao bi mu pomoći da shvati da nije sam te da postoje načini za prevladavanje tih teškoća.
Obitelj i odnosi
Obiteljski odnosi također mogu igrati bitnu ulogu u mentalnom zdravlju mladih. Disfunkcionalne obitelji, gdje postoji nasilje, zlostavljanje ili emocionalna hladnoća, često stvaraju okruženje u kojem se mladi osjećaju izgubljeno i bezvrijedno. Na primjer, Ana se od malih nogu suočavala s emocionalnim zanemarivanjem. Kada je postala teenager, osjećala je ekstremnu tjeskobu i napetost, što je dovelo do misli o samoubojstvu.
U takvim situacijama važno je potražiti podršku izvan obitelji, poput prijatelja, učitelja ili savjetnika, koji mogu pružiti emocionalnu podršku i pomoći u pronalaženju rješenja.
Kako se nositi s tim svojim emocijama
Prevencija samoubilačkih misli i stanja mentalnog zdravlja započinje edukacijom i otvorenom komunikacijom. Važno je razgovarati o emocijama i osjećajima, ne samo s prijateljima nego i s odraslima kojima vjerujete. Bavljenje sportom, kreativnim aktivnostima ili meditacijom može poslužiti kao izlaz za negativne emocije. Upisivanje u suportivnu grupu može vam također omogućiti da se povežete s drugima koji se suočavaju s istim izazovima.
Osim toga, ne treba podcjenjivati snagu savjetovanja. Stručnjaci za mentalno zdravlje pružaju vrijedne alate i strategije za suočavanje. Postavljanje malih, dostižnih ciljeva također može pomoći u vraćanju osjećaja kontrole nad vlastitim životom.
Porast samoubilačkih misli među mladima ozbiljan je problem koji zahtijeva zajednički napor društva. Edukacija, otvorena komunikacija te pružanje podrške djeci i adolescentima ključni su za smanjenje stope samoubilačkih misli. Važno je zapamtiti da uvijek postoji izlaz, a razgovor je prvi korak prema rješenju. Ako se vi ili netko tko vam je blizak suočava s ovim problemima, ne oklijevajte potražiti pomoć.