U današnje vrijeme, mnogi se od nas suočavaju s osjećajem tjeskobe i povećane anksioznosti, posebno tijekom pandemijskih kriza. Bez obzira na to jeste li se borili s mentalnim zdravljem i ranije ili vam je ovaj osjećaj nov, važno je shvatiti što stoji iza tih zamornih osjećaja. Anksioznost nije samo rezultat previše briga ili stresa; ona može biti složena pojava koja se pokreće različitim čimbenicima.
Utjecaj nesigurnosti na emocionalno stanje
Kada je svijet suočen s neizvjesnošću, kao što je to bio slučaj tijekom pandemije, ljudi se prirodno osjećaju tjeskobno. Ova nesigurnost može potaknuti osjećaj nedostatka kontrole nad vlastitim životom. Primjerice, mnogi su se našli u situaciji gdje su morali odustati od planova, poput putovanja ili društvenih okupljanja, a osjećaj gubitka normalnosti dodatno pojačava strah i anksioznost.
Osobe koje su prije pandemije bile u stabilnom radnom okruženju, iznenada su se našle na rubu gubitka posla ili su morale raditi od kuće pod nepoznatim okolnostima. Jednostavno, kada ne znamo što nas čeka, kada će ova situacija završiti ili hoće li se nešto slično dogoditi opet, prirodno se stvara anksioznost.
Strah od bolesti i smrtnosti
Jedan od najznačajnijih izvora anksioznosti tijekom pandemije bio je strah od zaraze. Bez obzira na to je li riječ o strahu za vlastito zdravlje ili zdravlje voljenih osoba, svi smo imali ili barem čuli rečenicu: “Što ako se zarazim?” Ovaj strah može rezultirati stanjima panike i neutemeljenim brigama.
Ove brige postaju snažnije kada slušamo vijesti o broju zaraženih i preminulih. Osobe koje su već sklonije anksioznosti često su više pogođene, a neprekidna izloženost vijestima može samo pogoršati situaciju. Ako ste primijetili da provodite previše vremena gledajući vijesti, možda biste trebali razmisliti o postavljanju granica prema medijima koji vas opterećuju.
Socijalna izolacija i njen utjecaj
Pandemija je također donijela višemjesečnu socijalnu izolaciju, koja se dodatno odražava na mentalno zdravlje. Ljudi kojima su socijalni kontakti važni za održavanje emocionalne ravnoteže odjednom su se našli odvojeni od prijatelja i obitelji. To može dovesti do osjećaja usamljenosti, koji je jedan od glavnih uzročnika anksioznosti.
Razmislite o tome kako ste se osjećali kada ste bili odvojeni od prijatelja i obitelji. Mnogima je nedostajalo zajedničkog druženja, odlazak u kafić ili jednostavno razgovor s kolegom na poslu. Istraživanja pokazuju da su oni koji imaju podršku prijatelja i obitelji manje skloni anksioznosti. Ako ste primijetili da vas osjećaj usamljenosti snažno pogađa, pokušajte održavanje društvenih veza putem videopoziva, društvenih mreža ili čak i „virtualnih“ kafića.
Tehnološki utjecaj
U svijetu gdje se komunikacija preselila online, tehnologija može imati ambivalentan učinak na naše mentalno zdravlje. Iako su aplikacije i društvene mreže omogućile povezivanje s drugima, one također mogu potaknuti osjećaj neadekvatnosti ili usporedbe. Kada gledate druge kako provode vrijeme ili dijele predstave svojih luksuznih života, lako se možete zateći u osjećaju tjeskobe.
Postavite si granice – ako primijetite da vas određen sadržaj opterećuje ili provocira anksiozne misli, slobodno ga prestanite pratiti. Uzmite pauzu od društvenih mreža i usredotočite se na aktivnosti koje vas ispunjavaju i donose radost. Čitanje, slušanje glazbe ili hobiji mogu vam pomoći da preusmjerite svoju pažnju na pozitivne aspekte života.
Na kraju, važno je razumjeti da je normalno osjećati tjeskobu u vremenu nesigurnosti. Ključ je u prepoznavanju i suočavanju s tim osjećajima. Razgovarajte s nekim kome vjerujete, vježbajte tehnike opuštanja ili se obratite stručnjaku za mentalno zdravlje ako vam je potreban dodatni poticaj. U redu je zatražiti pomoć i ne morate se suočavati s tim osjećajem sami. Pokušajte se povezati s vlastitim emocijama umjesto da ih potiskujete – to bi vam moglo donijeti olakšanje i omogućiti bolji put prema mentalnom zdravlju.